Banja Luka
Turistička odredišta , 0 Komentara
Tweet
Banja Luka je politički, administrativni i kulturni centar entiteta Republike Srpske, ujedno i njen najveći grad. Predstavlja drugi grad po veličini u Bosni i Hercegovini, koji nastanjuje približno 200 000 stanovnika.
TURISTIČKA PONUDA BANJA LUKE
Banja Luka je tijekom svoje historije bila pod uticajem različitih kultura o čemu svjedoče brojni kulturno – historijski spomenici koji čine ovaj grad jedinstvenim.
Gradska utvrda “Kastel”
Pozicionirana na ušću Vrbasa i Crkvene, jedan je od najstarijih spomenika u Bosni i Hercegovini čiji ostaci datiraju još iz neolitskog perioda. Tijekom svoje duge historije predstavljala je vojnu utvrdu i okosnicu gradskog razvoja, dok je danas centar održavanja raznih kulturnih prigoda a ujedno i omiljeno šetalište stanovnika Banja Luke.
Saborni hram “Hrista Spasitelja”
Podignut je na temeljima crkve Svete Trojice koja je bila izgrađena u centru Banja Luke, između dva svjetska rata. Po ugledu na prethodni arhitektonski izgled, njegova obnova započela je 1993., a završena je 2009. godine i najviši je vjerski objekat u Banja Luci. Hram je obnovljen pod imenom Saborni hram Hrista Spasitelja, jer je u međuvremenu ( u periodu od 1963. do 1969.) izgrađen hram koji je dobio ime Svete trojice, kao uspomena na porušenu crkvu.
Manastir Gomionica
Ovaj manastir podignut je 1882. godine i u okviru njega postojala je škola koju je, između ostalih pohađao i poznati pisac Petar Kočić. U riznici ovog manastira nalaze se zbirke ikona iz XVI – XIX stoljeća, starih rukopisnih i tiskanih knjiga iz XIV – XVIII stoljeća kao i pozlaćeni gomionički srebrni križ iz 1640. godine, koji se danas nalazi u kolekciji Londonskog univerziteta.
Opatija “Marija Zvijezda”
Ova župna crkva, smještena uz obalu Vrbasa, je po mnogo čemu jedinstven sakralni objekat. U njemu žive monasi iz reda Trapista, poznati po proizvodnji istoimenog sira, koji se može kupiti u okviru samog samostanskog kompleksa.
Džamija Ferhadija
Vakuf člana čuvene porodice Sokolovića - Ferhad paše, podignuta je u vrijeme kada je, na vrhuncu svoje moći Osmansko carstvo vladalo Bosnom. Jedna je od centralnih gradskih građevina, sagrađena od strane učenika Mimara Sinana i smatra se najuspješnijim ostvarenjem islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini. Njena rekonstrukcija otpočela je 2005. a završena je u julu 2015. godine.
Gradska palata i Banski dvor u Banja Luci
Nakon formiranja Vrbaske banovine 1929. godine, za vrijeme prvog bana, Svetislava Tise Milosavljevića, donijeta je odluka o izgradnji Banske palate i Banskog dvora. Izgradnja oba objekta otpočela je u martu 1931., a okončana u novembru 1932. godine. U okviru oba zdanja odigravale su se ceremonije koje su predviđale mnogobrojne sadržaje. Danas je Banska palata u funkciji sjedišta Administracijske službe grada Banja Luka i njenog Gradonačelnika, dok je Banski dvor sjedište predsjednika Republike Srpske, rektorata i Radio-televizije Republike Srpske.
Banj brdo
Banjalučko izletište sa kojeg pada pogled na skoro cijeli grad, poznato je i pod nazivom Šehitluci. Na vrhu ovog brda istaknut je Spomenik palim Krajišnicima u Narodnooslobodilačkoj borbi u periodu od 1941. do 1945. godine. Spomenik je mauzolejskog tipa i rad je jednog od najvećih jugoslovenskih kipara – Antuna Augustinčića. Banj brdo pozicionirano je iznad banjolučke kotline, dok je njegov vrh udaljen pet kilometara od centra grada.
PRIRODNE ZNAMENITOSTI
Rijeka Vrbas
Rijeka zbog koje Banja Luku nazivaju “Ljepoticom sa Vrbasa” predstavlja posebno važan prirodni resurs ovog grada, njegov glavni vodotok, a ujedno je i jedna od najljepših rijeka u Bosni i Hercegovini. Kanjon Vrbasa je stanište reliktnim i endemičkim biljnim i životinjskim vrstama koje same po sebi predstavljaju posebnu turističku atrakciju. Ova rijeka pruža posebne uvjete za razne sportove na vodi, sukladno čemu se na njoj održavaju razna sportska natjecanja, prije svega državna i evropska , u kajak-kanu sportu na divljim vodama.
Banjaluka je poznata i pod nazivom “Grad Zelenila” sukladno velikom broju zelenih površina koje se prostiru na njenoj teritoriji. Mnogi putopisci opisivali su je kao “rajsku dolinu” koja obiluje vodom, raznim vrstama voća i drveća, a naročito kestenom. Takođe, u Banja Luci se nalaze tri banje – Srpske toplice, Slatina i Laktaši koje datiraju još iz antičkog perioda.
KULTURNI ŽIVOT
Muzej Republike Srpske
Radno vrijeme: radnim danima 8-20h, subotom i nedjeljom od 10-14h. Cijena ulaznice - 1 KM po osobi.
www.muzejrs.com
Muzej suvremene umjetnosti Republike Srpske
Radno vrijeme: svakim danom od 10-22h, ulaz besplatan.
Narodno kazalište Republike Srpske
Ulica Kralja Petra I Karađorđevića br. 78
Gradsko kazalište „Jazavac“
Ulica Carice Milice br. 9
www.gpj.ba
LTG galerija
Radno vrijeme: radnim danima 13-20h, subotom od 10-15h.
Kralja Petra I Karađorđevića br. 109
www.ltggalerija.com
Dječije kazalište RS
Izložbeni paviljon je otvoren svakim danom 10-20h.
Ulica Đure Daničića br. 1
www.djecijepozoristers.ba
Banja Luku karakteriše bogat noćni život i poznata je po mnogobrojnim noćnim klubovima, kao i održavanju velikog broja manifestacija tijekom godine.
DEŠAVANJA U BANJA LUCI
Kulturna dešavanja
“Kočićevi susreti”, “Svetosavska akademija”, “Đurđevdanski festival”, “Festival gradske i narodne glazbe”, “Teatarfest”, sajam knjiga, “Demo-fest”, “Kratkofil”, “Dani Vlade S. Miloševića”, Međunarodni festival folklora "Dukat fest", Neofest, Zaplet Međunarodni festival mladog glumca, Banjalučke ljetne igre“, „Ljeto na Vrbasu“;
Sportska dešavanja
Prvenstvo Balkana u stolnom tenisu za mlade, Svetosavski rukoketni turnir, Međunarodni kuglaški turnir, Međunarodni rukometni turnir za mlade, Auto utrke na kružnim stazama, Međunarodni teniski turnir “ATP Challenger”, Međunarodni boksački turnir “Radovan Bisić”;
Banja Luka se od Sarajeva nalazi na udaljenosti od 240 km, od Zagreba 200 km, a od Beograda 320 km. Sa ovim i ostalim gradovima u regionu povezana je drumskim saobraćajnicama, željeznicom, a od 1998. godine i zračnim putem.
Najfrekventnije autobusne relacije sa polascima iz Banja Luke:
VAŽNI BROJEVI
Centar za obavještavanje 121; Policija 122; Vatrogasci 123; Hitna pomoć 124; Bolnica 216-725; Međunarodni komitet Crvenog križa 212-024; Centralna ljekarna 212-804; Narodno kazalište RS 317-949; Dječije kazalište RS 215-907; Autobusni kolodvor 315-355; Željeznicki kolodvor 301-229; Aerodrom – Mahovljani 830-235;